Veliki broj stećaka se nalazi na teritoriji opštine Pale. Staćak je srednjovjekobni nadgrobni spomenik. Stećci u Bosni i Hercegovini nastali su između 13. I 16 vijeka. Stećak je klesani kamen u obliku sanduka, ploče, sarkofaga, obleiksa itd. Uglavnom su bez ikakvih oznaka, međutim ima ih i sa crtežima koji simbolišu određene stvari. Na nekim se može naći ime pokojnika ili stihovi posvećeni pokojniku ili klesarima koji su ih radili. U Bosni i Hercegovini postoje 2612 lokaliteta sa stećcima sa ukupnim brojem oko 58 500 stećaka.
Kada je riječ o Palama i stećcima koji se nalaze na ovom području izučeno je najviše tokom 1928 godine. Tada su grupisani u 99 nekropola (Šefik Bešlagić, „Stećci“, Sarajevo 1971.).
Glavna odlika stećaka na ovom području da su okrenuti u pravcu istok-zapad i dasu smješteni na uzvišenjima i kosama pored glavnih puteva. Oblici stećaka su različiti te tako od ukupnog broja njih 78% je u obliku sanduka, 11% u obliku ploče, 10% sljemenika – sarkofaga, a najmanje u obliku krsta 1%. Od staleža se razlikovala veličina, ukrasi, oblik itd. Najviše stećaka možemo naći u selima: Otočina, Stajna i Podmjedenik. Ostala mjesta gdje su koncentirani ovi nadgrobni spomenici su: Bogovići, Brataljevići, Brdarići, Brnjica, Braja, Brdo, Barakovac, Gorovići, Buđ, Gornja Vinča, Rogoušići, Majdani, Rosulje, Šajnovići, Ćemanovići, Pribanj, Radonjići, Podvitez, Vitez, Podloznik, Prekača, Munjići, Vlahovići, Gradina, Gornje Pale, stambulčić, Sjetlina, Šainovići, Saice, Dvorište, Neorići, Vijari, Srednje, Datelji, Komrani, Vinograd, Kostreša, Kadino Selo, Sokolina, Ljubogošta, Sinjevo,Ubojište, Podgrab.
